Osteoporoza – Koji su uzroci, simptomi i kako se leči

elderly woman outdoors with back pain

Osteoporoza je progresivni gubitak koštane mase. To je najčešća metabolička bolest kostiju, progresivnog  toka, u kojoj se gustina kostiju postepeno smanjuje, pri čemu kosti postaju krhke i lako lomljive. Osteoporoza na grčkom znači “šupljikava kost”. Od nje boluje 8 – 10 % svetske populacije. Rizik od preloma kostiju u slučaju osteoporoze je veliki. Najosetljiviji su kukovi i kičmeni pršljenovi, ali i druge kosti koje trpe veliko opterećenje. Prelomi se događaju bez povreda, gotovo pri svakodnevnim, uobičajenim aktivnostima.

Kost je živo tkivo koje je stalno obnavlja. Obično postoji ravnoteža između procesa formiranja i propadanja kostiju. Do osteoporoze dolazi kada je proces formiranja nove koštane mase sporiji od gubitka “stare”.

Lekovi, zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost mogu da spreče gubitak koštane mase ili ojačaju oslabljene kosti.

Kakva je bolest osteoporoza

Osteoporoza je “tihi kradljivac kalcijuma (kostiju)”, najčešće bez simptoma, pa je često njen prvi znak fraktura, odnosno prelom kosti. Nekada mogu biti prisutni bolovi u kostima, zglobovima, mišićima. Od osteoporoze najviše stradaju kosti koje trpe najveći teret, poput kukova i kičmenih pršljenova, ali ni kosti ruku i druge kosti tela nisu pošteđene. Kod starijih ljudi je osteoporoza relativno česta bolest, dok mladi gotovo i ne znaju za nju. U naročito rizičnu grupu spadaju žene, svaka treća je pogođena ovom bolešću u periodu posle menopauze, dok se kod muškarca retko javlja.

Smatra se da na jednu osobu, kojoj je potvrđena dijagnoza osteporoze, dolaze četiri osobe koje ne znaju da je imaju. Zbog savremenog načina života, predviđa se da će u ne tako dalekoj budućnosti broj obolelih od osteoporoze biti utrostručen, što će ovu bolest učiniti velikim ekonomsko-socijalnim problemom.

Da li je osteoporoza izlečiva?

Osteoporoza je bolest koja se može sprečiti, može joj se usporiti razvoj i može se lečiti, ukoliko se pravovremeno ode na pregled. Iako još ne postoji konkretan lek za osteoporozu, određene metode, pravilno lečenje i ispravan način života pomažu u tome da se kosti zaštite i ojačaju. Zato su redovne posete lekaru obavezne.

Redovni pregledi se posebno preporučuju:

  • ženama starijim od 65 godina, koje su pre 45. godine ušle u menopauzu,
  • osobama koje su imale spontane prelome i čija se visina smanjila za više od 2,5 cm,
  • osobama koje su na dugoj terapiji glukokortikoidima, kao i
  • osobama kojima je neko od roditelja imao prelom kuka ili kičme

Osteoporoza – Simptomi

U ranim fazama gubitka kostiju, odnosno njihove gustine, obično nema simptoma. Ali nakon što su kosti oslabile i osteoporoza se razvila, mogu se javitii neki od ovih simptoma:

  • Šetajući bolovi u leđima – akutni i jaki u uspravnom položaju tela koji nestaju u ležećem položaju
  • Povijeno držanje
  • Smanjenje telesne visine
  • Prelomi kostiju pri minimalnim traumama

Simptomi osteoporoze često liče na simptome artritisa, pa se događa da pravovremena dijagnoza oboljenja izostane. Prvi simptomi se, takođe, mogu javiti kao bolovi u kostima, zglobovima i mišićima, ali se često ne pomišlja na osteoporozu kao glavni uzrok. Zbog toga pojava osteoporoze u najranijoj fazi prolazi neopaženo i biva otkrivena u već uznapredovalom stadijumu.

Neretko se događa da osobe prvi put postanu svesne da boluju od osteoporoze, tek posle traume u kojoj je došlo do frakture kosti i kada se, tek kao uzgredan nalaz na rendgenskom snimku, može registrovati osteoporoza. Radiografskim snimkom osteoporoza se registruje najranije u stadijumu kada su kosti već izgubile 30 % svoje maksimalne koštane gustine.

Pravovremena dijagnoza osteoporoze može se postaviti primenom DEXA (dvoenergetska apsorpciometrija X zraka). Danas je ovo široko prihvaćen metod zbog jednostavne primene, povoljnog odnosa cena/korist, niske doze zračenja kojima se izlažu pacijenti.

Preporuke Evropskog udruženja za osteoporozu smatraju da DEXA treba da se primeni kod svih žena starijih od 65.god, i svih osoba strijih od 70god., Kod žena koje su mlađe od 65.god i imaju povećan rizik od nastanka osteoporoze (dugotrajna terapija glukokortikosteroidima, tireotoksikoza, rana menopoauza, prelom kuka u porodici.

Uzroci osteoporoze

Osteoporoza dovodi do slabljenja kostiju i gubitka koštane mase. Kosti su u stalnom procesu obnavljanja – formira se nova koštana masa i uništava postojeća.

Kod mladih ljudi telo proizvodi novu kost brže nego što se razara stara, pa se ukupna koštana masa povećava. Posle ranih 20-tih godina, ovaj proces se usporava i većina ljudi dostiže vrhunac koštane mase sa punih 30 godina. Sa starenjem, koštana masa se troši brže nego što se stvara.

Neke pridružene bolesti mogu loše da utiču na zdravlje kostiju. Brojna oboljenja indirektno ili direktno dovode do osteoporoze. Tu spadaju:

  • reumatoidni artritis,
  • zapaljenske bolesti creva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis),
  • alergija na gluten (celijakija),
  • bolesti endokrinih žlezdi (povećana ili smanjena funkcija štitaste žlezde, Kušingova bolest, povećano lučenje paratireoidnog hormona, smanjeno lučenje polnih hormona),
  • šećerna bolest,
  • hronična bolest bubrega i jetre,
  • bolesti krvi,
  • maligna oboljenja,
  • demencija,
  • hronični bronhitis…

Verovatnoća da se osteoporoza razvije delom zavisi i od količine koštane mase koju osoba dostigne u mladosti. Što je veća koštana masa postignuta u mladosti, to je veća koštana supstanca, a verovatnoća da će se razviti u osteoporozu sa procesom starenja – manja.

Faktori rizika

Veliki je broj faktora rizika koji mogu uticati na razvoj osteoporoze. Među značajnijima su: pol, starost, manjak polnih hormona, životni stil, opšte zdravstveno stanje osobe, bolesti i načini njihovog lečenja.

Nepromenljivi faktori rizika:

  • Pol – žene su sklonije osteoporozi u odnosu na muškarce;
  • Starost – što je osoba starija, veća je šansa da se osteoporoza razvije;
  • Rasa – istraživanja ukazuju da je najveći rizik zastupljen kod pripadnika bele rase i osoba Azijatskog porekla;
  • Porodična istorija – ukoliko je u vašoj užoj porodici bilo osoba obolelaih od osteoporoze veći je rizik za nastanak iste, posebno ako su majka ili otac imali prelom kuka.

Ostali faktori rizika:

U ostale faktore rizika spada nivo hormona, pa je osteoporoza češća kod ljudi koji imaju višak ili manjak određenih hormona u organizmu. Povećani nivo hormona štitne žlezde, takođe, može uzrokovati gubitak koštane mase, a osteoporoza se dovodi u vezu i sa prekomernom funkcijom nadbubrežnih i paratiroidnih žlezda. Postoje i faktori rizika vezani za ishranu, u koje spaaju nizak unos kalcijuma, kao i razni poremećaji u ishrani.

Kako se dijagnostifikuje osteoporoza?

Nakon evaluacije (procene) faktora rizika za nastanak osteoporoze, potrebno je da se uradi merenje koštane mineralne gustine. Najpouzdanija metoda je DEXA (Dual-energy X-ray absorptiometry – dvoenergetska rendgenska denzitrometrija) ili DXA metoda, koja predstavlja siguran dijagnostički test za rano otkrivanje osteoporoze.

DEXA predstavlja brz  i precizan način za rano otkrivanje promena koštane mase, i to u cilju  prevencije preloma, unapređenja zdravlja kostiju kao i praćenja efekta lečenja. Bazira se na primeni niskoenergetskog X zračenja, a prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije (WHO) merenje se obavlja na lumbalnom delu kičme ili na kuku. Pregled traje manje od pet minuta, a doza zračenja je minimalna – 100 puta je manje od doze koja se absorbuje standardnom radiografijom pluća.

Dijagnostikovanje promena koštane mase donedavno je bilo veoma teško, jer osteoporoza ne boli dok se neka kost ne slomi. Pored kliničkih pregleda, laboratorijskih pretraga i rentgen snimaka, danas se koristi denzitometrija – najpreciznija metoda ispitivanja stanja koštane mase. Naročito je preporučena ultrazvučna denzitometrija, jer je neinvazivna.

Proizvođači medicinske opreme su u svojim ispitivanjima utvrdili da je procenat preciznosti DEXA pretrage 98 %, a ultrazvučne denzitometrije na os calcanei (petna kost) oko 96 %. Ultrazvučna denzitometrija na drugim kostima je znatno manje pouzdana.

Lečenje osteoporoze

Lečenje osteoporoze je obavezno za svakog pacijenta kome je dijagnostikovano ovo oboljenje, ali i osobe kod kojih se proceni da je visok rizik za pojavu preloma takođe treba da dobijaju terapiju. Za sve prepisane lekove veoma je važan način uzimanja, kako bi se adekvatno iskoristili i imali maksimalno dejstvo.

Za lečenje osteoporoze koriste se:

  • Preparati koji sadrže kalcijum i Vitamin D u terapijskim dozama
  • Bisfosfonati — lekovi koji usporavaju razgrađivanje i gubitak koštane mase (resorpciju)
  • Lekovi “kao estrogen”
  • Kalcitonin —  hormon štitaste žlezde koji, zajedno sa paratiroidnim hormonom, pomaže u regulaciji koncentracija kalcijuma u telu. Sintetički kalcitonin se ponekad preporučuje za tretman osteoporoze.
  • Paratiroidni hormon (PTH) — hormon  paratiroidne žlezde, stimuliše kako koštanu resorpciju, tako i formiranje novih kostiju. Povremena primena preparata stimuliše više formiranje nego resorpciju kostiju.
  • Biološka terapija (denosimubab)

Prevencija osteoporoze

Čvrstina i zdravlje naših kostiju zavise od toga kako su se one izgradile u detinjstvu i mladosti, kada kroz pravilnu ishranu, fizičku aktivnost a samim tim pravilan rast i razvoj, i počinje prevencija osteoporoze.

Uz dobru ishranu i redovnu fizičku aktivnost bi svakako trebalo izbegavati loše životne navike kao što su pušenje, konzumiranje alkohola i veliki unos kofeina. Takođe, osobe koje spadaju u rizičnu grupu trebalo bi blagovremeno da kontrolišu koštanu gustinu. Trebalo bi širiti svest i savetovati mlade roditelje da je najvažnije životno doba za smanjenje rizika od osteoporoze rano detinjstvo i adolescencija, kada je i potrebno postići pik koštane mase.

Za prevenciju ostoporoze veoma su važni sledeći segmenti:

  • Unos proteina kroz ishranu – protein je jedan od gradivnih elemenata kostiju, međutim oprečni su dokazi o uticaju unosa proteina na gustinu kostiju
  • Održavanje optimalne telesne težine – prekomerna telesna težina povećava verovatnoću gubitka kostiju i preloma, dok smanjena telesna težina povećava rizik od preloma ruku i zglobova
  • Unos kalcijuma – muškarcima i ženama uzrasta između 18 i 50 godina potrebno je 1.000 mg kalcijuma dnevno, što se povećava a 1.200 mg u toku dana za žene starije od 50 i muškarce starije od 70 godina
  • Unos vitamina D – povećava sposobnost tela da apsorbuje kalcijum iz hrane i poboljšava zdravlje kostiju na različite načine. Za to se preporučuje da osobe od 51 do 70 godina uzimaju svakodnevno 600 (IU) vitamina D i 800 IU dnevno posle 70. godine
  • Redovno vežbanje – korisno je za kosti, bez obzira na to kada se sa vežbanjem krene, ali najviše koristi se izvlači ako se sa vežbama započne u mladosti, i sa njima nastavi tokom celog života

Da bi se čvstvina kostiju očuvala, neophodno je pridržavati se ovih principa i u odraslom dobu. Kod žena je to posebno važno jer se sa menopauzom smanjuje lučenje ženskih polnih hormona estrogena, koji deluju zaštitno na kosti, pa se povećava rizik od nastanka osteoporoze.

Osteoporoza i ishrana

Osteoporoza i ishrana su usko povezane, jer ishrana direktno (može da) utiče na stepen ovog oboljenja, pa u faktore rizika za dobijanje osteoporoze, a vezanih za ishranu, spadaju:

  • Nizak unos kalcijuma – Nedostatak kalcijuma tokom svih životnih dobi, doprinosi smanjenju gustine kostiju, ranom gubitku kostiju i povećanom riziku od preloma, pa ga je potrebno unositi u preporučenim dnevnim dozama kroz hranu (eventualno uz dodatak kroz suplemente)
  • Poremećaji u ishrani – poput jako ograničnog unosa hrane, koji dovode do neuhranjenosti, kao i restriktivne dijete, koje slabe kosti i kod muškaraca i žena.

Kvalitetna i adekvatna ishrana je, s druge strane, jedan od najboljih načina za sprečavanje osteoporoze ili ublaženje bolesti koja je već počela da se razvija. Planiranje odgovarajućeg jelovnika za borvu protiv osteoporoze zahteva i smanjenje ili izbacivanje određenih namirnica koje samo pogoršavaju trenutnu situaciju.

Ishrana koja se preporučuje kod osteoporoze, između ostalog, obuhvata unos: kalcijuma, vitamina D, vitamina K, svežeg voća i povrća i proteina.

Hrana koju bi trebalo potpuno izbegavati su namirnice sa visokim sadržajem šećera, preslana hrana, hrana sa fosforom, alkoholna pića i napici sa ddodatkom kofeina.

 

Podeli na društvenim mrežama

Postavite pitanje Doktoru

Imate probleme sa kičmom?

Budite slobodni da pošaljete svoje pitanje, nakon čega ćemo organizovati stručne konsultacije sa doktorom Krajnovićem.

Pročitajte uputstvo za slanje dokumentacije putem WeTransfer – Ovde